HIV (AIDS)

  • HIV - virus humane imunodeficijencije slabi imunološku otpornost organizma i sprečava ga da se bori protiv različitih (bakterijskih, virusnih, gljivičnih i protozoalnih) infekcija.
  • AIDS - sindrom stečene imunodeficijencije predstavlja poslednji i najteži stadijum infekcije.
  • Ako je neka osoba inficirana HIV-om, to ne znači da je obolela od AIDS-a, kao ni da će ubrzo biti teško bolesna.
  • Većina osoba inficiranih HIV-om oboleće od AIDS-a (ukoliko nisu lečeni) 7-10 godina od momenta infekcije.
  • Dijagnoza AIDS-a postavlja se na osnovu kliničkih simptoma i znakova oboljenja, kao i laboratorijskih pokazatelja oštećenja imuniteta (broj CD4 limfocita)
  • HIV infekcija se danas smatra hroničnom infekcijom, jer postoje brojni antivirusni lekovi koji mogu zaustaviti dalju progresiju bolesti i sprečiti pojavu novih komplikacija.
  • Lečenje pacijenata inficiranih HIV-om i obolelih od AIDS-a, u našoj zemlji se sprovodi u Instititu za infektivne i tropske bolesti KC Srbije.
  • Ukoliko posumnjate da se radi o pacijentu inficiranom HIV-om ili obolelom od AIDS-a, uputite ga u Institit za infektivne i tropske bolesti KC Srbije.
Profesionalni rizik zdravstvenih radnika
  • HIV je detektovan u brojnim telesnim tečnostima: krv, semena tečnost, vaginalni i cervikalni sekret, sekreti rane, cerebrospinalna, sinovijalna, amnionska tečnost, suze, pljuvačka, majčino mleko i dr.
  • Krv je najvažnija tečnost kojom se HIV može preneti u zdravstvenim ustanovama.
  • Transmisija HIV-a sa jednog na drugog pacijenta u zdravstvenoj ustanovi je retka i moguća je samo u sredinama gde se primenjuje transfuzija krvi koja nije testirana ili gde se višekratno koristi pribor i instrumenti bez adekvatne dezinfekcije ili sterilizacije.

Prenošenje HIV-a sa pacijenta na zdravstvenog radnika predstavlja češću mogućnost i može se ostvariti:

  • povredom na iglu ili na oštar instrument koji je korišćen kod inficiranog pacijenta
  • izlaganjem ledirane kože prisutne kod zdravstvenog radnika (rane, abrazije, dermatitis) krvi ili drugim telesnim tečnostima inficiranog pacijenta
  • prskanjem krvi ili druge telesne tečnosti inficiranog pacijenta na mukozne membrane (oči, usta) zdravstvenog radnika.

KONTAKT NELEDIRANE KOŽE i telesnih tečnosti inficiranog pacijenta NIJE rizičan. Od posebnog značaja za stepen rizika su:

  • vrsta igle odnosno instrumenta
  • težina ozlede (dubina uboda, odnosno posekotine)
  • veličina inokuluma
  • stepen viremije kod pacijenta čijom je krvlju instrument bio kontaminiran

Kako da se zaštitimo?

Univerzalne mere opreza, preporučene od strane CDC-a (Center for Disease Control - Centar za kontrolu bolesti), u Atlanti, u svojoj osnovi imaju za cilj poštovanje barijere u odnosu na krv i druge telesne tečnosti. Ove mere podrazumevaju:

  • prevenciju povređivanja u rutinskom radu sa pacijentima
  • prevenciju povređivanja za vreme invazivnih procedura

Sastoje se od 5 standardnih postupaka:

  • bezbedno rukovanje oštrim medicinskim instrumentima i njihovo bezbedno odlaganje u posude čvrstih zidova
  • bezbedna dezinfekcija i sterilizacija instrumenata i kontaminirane opreme
  • opšte higijenske mere
  • priprema zaštitnih barijera
  • bezbedno odlaganje medicinskog otpada kontaminiranog telesnim tečnostima

Kombinovana antiretrovirusna terapija se preporučuje za postekspozicionu profilaksu koju je potrebno započeti odmah posle akcidenta ili najkasnije nakon 24 časa, ukoliko postoje dokazi da je postojala ekspozicija HIV pozitivnoj krvi ili nekoj drugoj tečnosti.

Pronađi najbliža mesta gde možeš da se besplatno i anonimno savetuješ i testiraš na HIV

http://www.hivpodrska.org.rs/

 
rszdravlje 
whologo
batut
krusevac

RFZO

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 Copyright 2023 © VAMISA