Buka

Uticaj buke na zdravlje ljudi

Buka je neprijatan i neželjan zvuk. Ona negativno utiče na zdravlje ljudi, oštećuje sluh, utiče na mentalno zdravlje, izaziva kardiovaskularne i druge poremećaje, remeti imuni odgovor organizma.

Značajno povećanje rizika od trajnog oštećenja sluha nastaje pri profesionalnom izlaganju buci nivoa većeg od 85 dBA. Ukoliko je čovek izložen impulsnoj buci, npr. pucanju iz vatrenog oružja, nivoa preko 140 dBA, trajna oštećenja sluha mogu nastati trenutno. Neprofesionalno izlaganje buci u svakodnevnim aktivnostima, takođe može imati štetne posledice po sluh. Istraživanja vršena sa francuskim srednjoškolcima 1996. god. pokazalo je da 20% mladih koji više puta nedeljno izlaze u diskoteke imaju oštećen sluh. Međutim, postoji velika individualna raznolikost reagovanja čula sluha na buku. To je uslovljeno nizom faktora: koncentracijom vitamina V grupe, posebno V1 u organizmu, stanjem autonomno nervnog sistema i anatomskim osobenostima samog uha.

Izlaganje buci uz istovremeno uzimanje ototoksičnih lekova, ili uz prisustvo nekih hemijskih agenasa, može dovesti pri inače neškodljivim nivoima zvuka do oštećenja sluha. Lekovi za koji je dokazan ototoksičan efekat su antibiotici streptomicin i gentamicin i citostatik – cisplatin. U ototoksične hemijske agense ubrajaju se ugljen monoksid, organski rastvarači i teški metali (olovo, arsen i živa). Radnici pušači su pod povećanim rizikom oštećenja sluha pri radu u bučnim uslovima, zbog povećanih koncentracija karboksi hemoglobina u krvi.

Među brojnim psihološkim posledicama kod stanovništva ugroženog komunalnom bukom, remećenje spavanja smatra se najvažnijim. Posebno nepovoljno deluje na spavanje buka teških vozila i vozova. Buka produžava vreme neophodno da se zaspi, čini spavanje površnim i dovodi do čestih buđenja. Efekti buke posle buđenja ispoljavaju se u vidu umora, promene u raspoloženju, smanjenju radne sposobnosti i zdravstvenim efektima.

Buka utiče i na mentalno zdravlje izazivajući psihološke smetnje: glavobolje, napetost, nemir, razdražljivost, depresivno raspoloženje i umor. Takođe, dovodi do povećanog korišćenja sedativa i analgetika, kao i do pogoršanja već postojećih mentalnih poremećaja.

Najvažniji efekti buke na kardiovaskularni sistem su arterijska hipertenzija i ishemijska bolest srca. Pored toga buka povećava nivo holesterola i triglicerida u krvi i remeti imuni odgovor u organizmu.

Mere zaštite od buke

Mere zaštite od buke mogu biti tehničke i medicinske.

Tehničke mere zaštite se sprovode od mesta gde se stvara buka preko puta prenosa zvuka, sve do čoveka kao recipijenta.

Na izvoru buke primenjuju se mere redukcije buke i sonoizolacije tehničkim rešenjima na motorima drumsko-saobraćajnih vozila i aviona, industrijskim i građevinskim mašinama i alatima, kućnim aparatima, i dr. Za putnička vozila u Evropi predviđa se limit nivoa buke pri tehničkom pregledu od 75 dB, a za teretna od 80 dB. U mnogim evropskim zemljama predviđa se zabrana dizel putničkih vozila jer su bučnija od benzinskih. U avionski saobraćaj uvode se ''high by-pass'' motori, koji su znatno tiši od svojih predhodnika. Budućnost u avio saobraćaju pripada avionima za koje nije potrebna pista duža od 1200m. U ovu grupu mera ubraja se i izmeštanje teretnih vozila iz stambenih zona i redukcija saobraćaja u noćnom periodu, kao i ograničavanje rada restorana i klubova sa muzičkim programom, kućnih zabava, uličnih radova i drugih bučnih aktivnosti u noćnom periodu. Izvanredna mera protiv saobraćajne buke je uvođenje ''pešačkih dana'' u inače veoma prometnim ulicama, kao i ''ekoloških semafora'' koji vozača obaveštavaju o preostalom vremenu do paljenja zelenog svetla i podsećaju na to da treba isključiti motor.

U mere zaštite na putu prenosa zvuka ubrajaju se asfaltiranje kolovoza, postavljanje sonoizolacionih prozora i vrata i podizanje zelenih površina na ivicama prometnih saobraćajnica. Pri planiranju naselja industrijske zone treba odvojiti zelenim pojasevima od stambenih zona.

U mere individualne zaštite od buke spada korišćenje ličnih zaštitnih sredstava, kao što su čepovi, naušnice i kacige.

Medicinske mere zaštite odnose se na predhodne i periodične preglede kod zaposlenih na bučnim radnim mestima. Ukoliko se utvrdi oštećenje sluha, radno mesto se mora promeniti.

Istraživanja

Rezultati višegodišnjih prospektivnih studija, koje je vršio Gradski zavod za zaštitu zdravlja u Beogradu, pokazuju da je oko 10% stanovništva pojačano osetljivo na buku. Naročito su osetljiva deca mlađa od 6 godina i osobe starije od 65 godina. Žene su nešto osetljivije od muškaraca u srednjoj životnoj dobi. Na individualnu osetljivost utiče i stanje neurovegetativnog i vaskularnog sistema, pojedine virusne infekcije, upotreba alkohola, duvana i profesionalna izloženost neurotoksičnim materijama.

Buka se ubraja u stresogene faktore i utiče na poremećaj psihosomatskog zdravlja, jer izaziva specifične i nespecifične efekte, kao i stalne i privremene reakcije organizma. Ekstraauditivnim efektima komunalne buke danas se u svetu poklanja sve više pažnje jer do sada sprovedena istraživanja pokazuju da ona otežava nastanak sna, čini san površnim, skraćuje fazu dubokog sna i dovodi do buđenja, što se manifestuje promenom raspoloženja, osećanjem umora, nevoljnošću, padom radne sposobnosti, glavoboljom i pojačanom nervozom.

Pojačana aktivnost hipotalamičkog-dijencefaličkih centara i autonomnog nervnog sistema su osnovni patofiziološki mehanizmi izazvani dejstvom buke, što se manifestuje pojačanim radom nadbubrežne žlezde, povećanjem krvnog pritiska, povišenjem koncentracije holesterola i triglicerida u krvi i spazma perifernih krvnih sudova, što povećava rizik od pojave esencijalne arterijske hipertenzije. Takođe, remeti se imuni odgovor organizma, jer opada aktivnost T-limfocita.

U bučnoj sredini otežana je govorna komunikacija, zbog efekta maskiranja, jer je za razumevanje govora posebno važan frekvencijski opseg od 300 Hz do 3000 Hz, a u tom rasponu se nalazi najveći deo zvučne energije

Da li znate?

  • U VII veku p.n.e. su dati prvi pisani ''zakoni'' o buci u Rimskoj imperiji. Egipatski zapisi iz prve godine p.n.e. govore o negativnom uticaju buke po ljudski organizam. Robert Koh je iskazao misao, da će doći dan kada će buka postati jedan od velikih neprijatelja čoveka, tako da će se boriti sa njom, kao nekada sa kugom ili kolerom.
  • Smatra se da fetus već od 27-me nedelje reaguje na zvučne stimulse iz spoljne sredine promenom pulsa.
  • Čovečje uho je osetljivo na zvučne talase čija se frekvencija kreće u opsegu od 16 do 20.000Hz. Zvučni talasi frekvencije ispod 16 Hz pripadaju području infrazvuka, nečujni su za čoveka, a registruju se kao vibracije. Zvuk frekvencije iznad 20.000 Hz naziva se ultrazvuk, takođe je nečujan za čoveka i ispoljava toplotni efekat na tkiva.
  • Preko 50% stanovništva Evrope svakodnevno ometa buka
  • Oko 16% evropskog stanovništva ( 113 miliona ) živi u ''crnim akustičkim zonama'' > 65 dB.
  • Kod 30% stanovnika Evrope buka ometa spavanje.
  • Kod oko 12% svetske populacije ( 700 miliona ) sluh je ugrožen bukom.

IN

  • šetati parkom
  • postojanje ekološkog semafora
  • povećanje broja pešačkih zona u gradu

OUT

  • odlaziti u diskoteke gde je nivo buke preko 100 dB
  • ne gasiti motor vozila do paljenja zelenog svetla na semaforu
  • koristiti motorno vozilo pri manjim destinacijama

Poruka:

„Buka parališe mozak i ubija misli.“

(Schopenhauer)

 
rszdravlje 
whologo
batut
krusevac

RFZO

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 Copyright 2023 © VAMISA